Loša bezbednost puteva u Srbiji |
|
Utorak, 14. juli 2009. |
|
|
Međunarodni program za ocenu puteva analizirao skoro 3.000 kilometara puteva u Srbiji. Samo jedan odsto puteva vrhunskog kvaliteta, piše "Politika". Svakog dana više od 3.500 ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama na putevima širom sveta, a još 137.000 ljudi bude teže ili lakše povređeno. Saobraćajne nesreće u svetu su najčešći uzrok smrti ljudi od desete do 24. godine i odnesu više života od tuberkuloze i malarije.
Srbija se ne razlikuje mnogo od sveta. Po broju stradalih i povređenih smo na donjem delu liste među nerazvijenim zemljama ili onima u razvoju. Svakog dana ovde stradaju tri lica, skoro 1.000 godišnje, a šteta od saobraćajnih nesreća Srbiju košta dva odsto bruto nacionalnog dohotka.
Jedan od nekoliko najznačajnijih uzroka za veliki broj žrtava u saobraćaju su loši i neobezbeđeni putevi.
Međunarodni program za ocenu puteva u Srbiji (IRAP) je sa Auto-moto savezom Srbije, Ministarstvom unutrašnjih poslova, Javnim preduzećem „Putevi Srbije”, Saobraćajnim fakultetom i Svetskom bankom snimio skoro 3.000 kilometara puteva u našoj republici, analizirao stanje, izradio mape sa ocenama pojedinih deonica i pravaca i kreirao program mera za poboljšanje stanja i unapređenje putne mreže, a sve kako bi se broj poginulih i povređenih smanjio.
Višemesečno snimanje pokazalo je da u Srbiji samo jedan odsto puteva zaslužuje pet zvezdica i to na Koridoru 10, dakle na autoputu, 36 odsto je dobilo četiri zvezdice, 30 odsto tri, a preostalih 33 odsto ima dve (poluautoput od Horgoša do Novog Sada) ili jednu zvezdicu, što bi se moglo okarakterisati kao veoma nebezbedno.
Najgora situacija je u pirotskom kraju, dok Ibarska magistrala ima dobre, ali i loše deonice. Da bi se bezbednost povećala i smanjio broj stradalih, Srbiji je u potrebno 4,3 milijarde dinara, procenjeno je u istraživanju IRAP-a i Svetske banke.
„Obnova i rehabilitacija puteva u našoj republici je ogroman i skup posao, koji zbog nedostatka para nismo mogli sami da realizujemo”, kaže Biljana Vuksanović, direktorka Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj Javnog preduzeća Putevi Srbije.
“Očekujemo da dokumentacija za predviđene radove bude završena u narednoj godini. Radi se o prvih 10 do 15 projekata izgradnje kružnih raskrsnica kojima ćemo konkurisati za dodelu sredstava iz predviđenog fonda”, kaže Vuksanovićeva.
Najhitnije su potrebne intervencije, kako navodi direktorka JP „Putevi Srbije”, na petlji kod Ostružnice i raskrsnici kod sela Mislođin u blizini Obrenovca, zatim na tačkama Meljak 1 i Meljak 2 i na raskrsnici Barajevo, i na dva kružna toka u Smederevu.
Izvor: B92
Preporučene knjige:
|