Umesto izletišta, postala deponija |
|
Petak, 17. juli 2009. |
|
|
Predlog gradskih urbanista da sto hektara atraktivnog zemljišta Ade Huje bude uređeno za sport i rekreaciju daleko je od realizacije. Umesto da postane druga Ada Ciganlija, na šta su i pretendovale gradske vlasti, ovo poluostrvo već decenijama služi za bacanje smeća i šuta. Kao što je rekao gradonačelnik Dragan Đilas, situacija će možda biti drugačija za koju deceniju, a u ovom trenutku nema novca da se ovaj prostor revitalizuje.
Prošlo je više od četiri godine kako je Opština Palilula napravila planove za uređenje ovog pojasa na Dunavu i u tu svrhu osnovala preduzeće „Eko zona“. Ono je trebalo da revitalizuje Adu Huju, što bi praktično omogućilo spuštanje Beograda na ovaj deo reke. Ipak, trenutno stanje na terenu je dramatično i daleko je od zamišljenog cilja.
Pojas Ade Huje ostatak je priobalnih industrija i u poslednjih nekoliko godina je potpuno devastiran. Od fabrika na ovom zemljištu ostala je još samo „Kartonka“, koja bi prema nekim planovima trebalo da bude preseljena. Na ovom području nalaze se još šljunkare, uz malobrojne teniske terene, karting, kao i terene za mali fudbal na pesku. Preostali deo ovog priobalja suvereno pripada deponijama.
- Samo pre nekoliko godina pojas Ade Huje izgledao je donekle pristojno. Bilo je i zelenila, a sada nema ni jedne jedine grančice. Ovaj prostor je potpuno uništen - kaže Žaklina Gligorijević, direktorka Urbanističkog zavoda.
Nadležni u republičkim vlastima, odnosno Republička vodoprivredna inspekcija, uporno ignoriše činjenicu da preduzeće „Eko zona“ naplaćuje beogradskim građevinarima da direktno u rukavac nasipaju šut i očigledno uništavaju jedno od najvećih resursa Beograda. Nije jasno zašto ni posle nekoliko godina upozorenja građana, medija i gradskih funkcionera nemaju nikakav efekat.
Prema izmenama Generalnog urbanističkog plana, koje još nisu usvojene u Skupštini grada, na više od sto hektara ovog zemljišta biće dozvoljeni komercijalni sadržaji, odnosno izgradnja poslovnih objekata, ali i sportskih terena. Veliki deo prostora bio bi pokriven zelenilom, a krajnji cilj je da Ada Huja dobije „šmek“ Ade Ciganlije.
Ipak, sudeći po izjavama gradskih funkcionera, ovi planovi daleko su od realizacije.
- U planu je da se tu sagrade poslovni i stambeni objekti, ali pitanje je kad će to da se dogodi. Za možda deset, dvadeset ili trideset godina. Verovatno ja tada neću ni biti na ovoj funkciji - rekao je gradonačelnik Dragan Đilas.
Šta će Ada Huja biti u tamo nekoj dalekoj budućnosti, i pored planova, nije lako predvideti. Istom brzinom kojom su se donosili, padali su i u zaborav. Tako je pre koju godinu zemljište ovog polustrva bilo idelano za ekskluzivni hotelski i poslovni prostor. Ubrzo se od toga odustalo, pa su neki gradski funkcioneri najavljivali izgradnju banjskog centra, a zatim i marine za velika plovila koja saobraćaju celim tokom Dunava.
- Ništa od toga nije teško realizovati. Prethodno se mora raditi na nasipanju ovog zemljišta, jer se često plavi. Ipak, za realizaciju bilo koje od tih ideja potreban su ogromna sredstva, koja mi nemamo - kaže Đorđe Bobić, bivši gradski arhitetkta i odbornik u Skupštini grada.
Korak ka komercijalizaciji i donekle uređenju ovog prostora napravio je luksemburški fond „Brif“, koji na 14 hektara zemljišta Ade Huje planira da izgradi šoping mol. Iako su sanirali veći deo ovog terena, predstavnici „Brifa“ još nisu počeli gradnju, jer ni posle pet godina nisu dobili neophodne dozvole. Problem su nerešni imovinsko-pravni odnosi na ovom zemljištu.
Autor: Nataša Korlat
Ceo tekst pročitajte na sajtu Blica.
Preporučene knjige:
|