Zakon o planiranju i izgradnji - Prednosti i mane |
|
Sreda, 30. septembar 2009. |
|
|
Razlog zbog kojeg je veoma važno doneti dobre razvojne zakone iz oblasti planiranja i izgradnje jeste i taj što investicije koje su više nego potrebne Srbiji za njen razvoj, a koje iznose oko tri milijarde evra godišnje počinju i završavaju se građevinskom izgradnjom i problemima sa zemljištem. Razmatarjući novi zakon potpredsednik Upravnog odbora Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj - Toplica Spasojević je izjavio da je građevinarstvo, pogotovo u kriznom periodu ključna oblast za pokretanje privrede, zbog čega je važno da zakon bude i transparentan.
- Dosadašnji zakoni koji regulišu ove oblasti bili su korak iza života i potreba građana, ali i mnogo lošiji od zakonskih rešenja u drugim zemaljama. Rešenja koja imamo u novom predlogu zakona su dobra i predstavljaju korak napred, ne samo u odnosu na zakon iz 2003. godine, već i na rešenja predloga zakona koje smo imali unazad nekoliko meseci – rekao je Spasojević.
Gradonačelnik Beograda, Dragan Đilas, izjavio je da očekuje da će novi Zakon o prostornom planiranju omogućiti Skupštini grada da masovno završi legalizaciju objekata i na taj način će se podvući crta i sankcionisati svi koji krše propise. On je naglasio da hoće u ovu, godinama spornu i neuređenu oblast da uvede red, ali da to moguće jedino kroz novi zakon. Obilazeći jedan od stambenih nelegalnih objekata u Opštini Voždovac u Beogardu, Đilas je rekao da će biti neuspešan gradonačelnik ako posle njegovog mandata ostanu nelegalizovani objekti.
Međutim, osim noviteta novi zakon je pružio nadu velikom broju građana, uprkos mnogim izjavama funkcionera da to neće moći, da će legalizovati svoje bespravno sagrađene objekte na koje sada zbog najava o novom zakonu dodaju još po koji kvadrat više, ne bi li ućarili još malo. Tako se događa da je uoči najavljenog Zakona o planiranju i izgradnji i planirane legalizacije, povećan broj nelegalno izgrađenih objekata.
Uprkos ovim činjenicama nadležni tvrde da je broj novoizgrađenih objekata znatno manji nego ranijih godina i da među njima nema velikih zgrada. Oni upozoravaju da neće tolerisati zloupotrebu novog zakona
U Opštini Voždovac kažu da je na teritoriji te opštine poslednih nedelja primećen neznatno veći broj novih gradilišta.
- Prema evidenciji građevinske inspekcije, takvih objekata je svega desetak - rekli su nam nadležni u opštini Voždovac.
Na naš zahtev da nam malo bliže objasne situaciju na terenu u Opštini Voždovac kažu da postoje neki sporadični slučajevi gde pojedini žitelji na objektima na kojima su već predati zahtevi za legalizaciju još 2003. godine, sada izvode neke radove.
- Recimo ukrovljavaju neke pomoćne objekte, nadziđuju pomoćne objekte ili nadograđuju takve objekte. Naravno mi takve objekte tretiramo po važećem zakonu, donosimo rešenja o rušenju i zaključke o dozvoli izvršenja – kažu u Voždovačkoj građevinskoj inspekciji.
Gradske inspekciije upozoravaju da se nova divlja gradnja i zloupotreba zakona neće tolerisati.
Građani su, čini se, prozreli nejedinstvo gradonačelnika Đilasa i ministra Dulovića, što nije bilo tako komplikovano pa su žitelji Beograda, kao i drugih gradova u Srbiji nastavili sa iskorišćavanjem zakonskog vakuuma. Naime, dok Dulić tvrdi da država poseduje snimke svih gradova iz vazduha koje će koristiti u kontroli, gradonačelnik Đilas priznaje da oni tek treba da budu napravljeni.
- Mi imamo orto-foto snimke svih gradova u Srbiji koji će jasno pokazati da je objekat građen, do kada je građen i u kom gabaritu, i to sa danom kada smo mi ušli u skupštinsku proceduru sa novim zakonom, tako da tvrdim da će se svako ko misli da će po hitnoj proceduri legalizovati svoj objekat, a koji je tek krenuo da zida, grdno prevariti - kaže Dulić.
Sa druge starne Đilas kaže da, koliko god se podigne rad inspekcija, sigurno će biti neko ko će uraditi nešto u ovih nekoliko meseci do donošenja zakona.
- Kada završimo ovu priču uz orto-foto snimak koji će biti urađen u narednih mesec do dva dana, tačno će se znati šta postoji, a šta ne postoji na dan donošenja zakona. Mi ćemo do kraja sledeće godine imati potpuni red – naveo je Đilas.
Popis nelegalnih objekata i postojećih gradilišta koji su opštine i gradski sekretarijati dostavili Gradonačelniku Beograda, pokazuju da je Opština Voždovac treća po broju zahteva za naknadno izdavanje građevinske dozvole, nakon Zemuna i Palilule.
Prema tim podacima više od 150.000 građana glavnog grada pokušalo je da legalizuje bespravne kvadrate. Inače, u opštini Voždovac dodatni problem pravi i politička nestabilnost, odnosno činjenica da ni posle ponovljenih izbora nije formirana vlast, pa Opštinom rukovodi privremena uprava.
Pojedini bitni delovi novog zakona
Nadležni ističu da je definisanje zakonskih rešenja treba da od Srbije napravi što konkurentniji prostor za ulaganje. Trenutno se upravljanje građevinskim zemljištem reguliše kroz šest zakona koji su ingerencijama različitih ministarstava
1) Novim rešenjem se predviđa ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta koja će biti integrisana u porez na imovinu.
2) Građevinsko zemljište u javnoj svojini, a na kome je korisnik jedinica lokalne samouprave, po novom zakonu neće moći da se koristiti kao osnivački ulog u privrednim društvima sa privatnim kapitalom.
3) Istovremeno, građevinsko zemljište u javnoj svojini, koje je planskim dokumentom određeno kao zona za proizvodnu delatnost, će moći da se da u zakup prikupljanjem ponuda lica koje pored zakupnine ponude najbolje uslove za otvaranje novih radnih mesta.
4) Po novom zakonu, uređenjem građevinskog zemljišta moći će da se bavi i privatni sektor.
5) Model legalizacije bespravno izgrađenih objekata se još razmatra, i još se ne zna da li će biti predmet posebnog zakona ili će biti normiran kroz novi zakon o planiranju i izgradnji.
Tekst je preuzet iz časopisa Građevinar.
Ukoliko želite da saznate nešto više o ovom časopisu, posetite njihov sajt.
Preporučene knjige:
|